Megara je pećina na zapadnom rubu Glasinačkog polja u koju uvire rječica Rešetnica. Ulaz u pećinu je širok 12 m, a visok 6 m. Ulaz u ponorsku pećinu Megara (čest naziv za pećine u širokoj okolini Sarajeva ) nalazi se kod sela Pavičići na Glasinačkom polju.

Ulaz u pećinu, u koju ponire Rešetnica, nalazi se na oko 890 metara apsolutne visine. Pećinu je prvi put speleološki ispitivao Jirži Daneš, tokom svojih vojnih istraživanja u perodu 1917-1918. godine. Ponovna speleološka istraživanja izveli su speleolozi SD “Zelena brda” iz Trebinja 1979. godine. Ekipe JD “Črni galeb” iz Prebolda i SD “Bosanskogercegovački krš” iz Sarajeva izmjerile su i napravile plan i profil Megare 1981. godine. Pretpostavlja se da površinske vode Rešetnice, koje ovđe poniru, izviru u pećini Govještica u Kanjonu Porače. Bojenja voda nisu rađena. Ukupna dužina istraženih podžemnih kanala je 235 metara.

U koritu Rešetnice, koja se ulijevala u Megaru 1930. Godine pojavila se provalija, tako je rječica počela da uvire 2 km prije pećine. Prema priči mještana, Megara je ljeti i u vrijeme duže suše suva, tako da se kroz širi otvor može ući u prostrani trijem, a potom kroz usko ždrijelo do prostrane prostorije u kojoj ima sige, stubova i lijepih stalaktita.

Istraživač J. Daneš, koji je ispitivao pećine na Glasincu, pretpostavlja da se podzemna voda Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj visoravni pojavljuje u Govještici, pećini koja se nalazi na lijevoj strani rijeke Prače, nekoliko stotina metara nizvodno od ulaza u pećinu Banj Stijena.

Podijeli